Svaki savjestan poslodavac u Republici Hrvatskoj trebao bi znati da je procjena rizika temeljni dokument iz područja zaštite na radu!

Važne smjernice za izradu procjene rizika (područje zaštite na radu), su prvenstveno točna identificiranja potencijalnih opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom koje koristimo prilikom izrade procjena rizika, ali i otklanjanje uočenih rizika.

Kada se radi procjena rizika i na temelju iste otklanjanje uočenih rizika, potrebno je imati na umu da postoje neke opasnosti, štetnosti i napori s priznatim/poznatim rizikom od mogućeg štetnog događaja za zaposlenike, npr., rad na visini, rad s kemikalijama, rad sa opasnim strojevima i uređajima, rad sa azbestom i sl., koje obavezno treba uzeti u obzir.

Utjecaj priznatih/poznatih rizika na uvjete na radu i u vezi s radom

Dobra polazišna točka je da napravite nadzor u svojem društvu i dobro razmislite o svim opasnostima, štetnostima i naporima koji moraju biti jasno iskazani i obrađeni prilikom izrade procjena rizika iz zaštite na radu.

Drugim riječima, što to u aktivnostima, procesima ili recimo korištenim tvarima utječe na rad na siguran način, odnosno uzrokuje moguće ozlijede zaposlenika ili štetne učinke po njihovo zdravlje, a važno je i služi nam kao smjernica za izradu procjena rizika s čime bi svi radnici trebali biti upoznati?

Prva mjera preventivnog djelovanja svakog poslodavca po pitanju utvrđivanja zaštite na radu je izrada akta koji se naziva procjena rizika (procjena rizika radnih mjesta iz područja zaštite na radu).

Procjena rizika je temeljni akt za provedbu mjera zaštite na radu i svaki je poslodavac, prema europskom i hrvatskom zakonodavstvu, obvezan osigurati njezinu izradu.

Upravo iz tog razloga procjenu rizika često u praksi nazivamo i temeljnim dokumentom zaštite na radu.

Procjena rizika je postupak analize različitih elemenata nepovoljnih uvjeta rada sa svrhom utvrđivanja razine rizika od nastanka oštećenja zdravlja radnika (ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad) kao i mogućih poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost, zdravlja i života radnika.

Izrada procjene rizika kao i ostale prateće dokumentacije iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja i života na radu je prilika za podizanje razine poslovanja i izbjegavanje mnogobrojnih neželjenih posljedica, kako za radnika tako i za poslodavca.

Čemu služi procjena rizika?

Svrha procjene rizika prvenstveno je da omogući poslodavcu poduzimanje učinkovitih mjera zaštite kako bi na najbolji način zaštitio sigurnost, zdravlje i život radnika.

Procjena rizika poslodavcu ukazuje koliko je tehnološki proces, kao i opseg i popis poslova koji radnici obavljaju rizičan za zdravlje i sigurnost radnika i koje sve korektivne i preventivne mjere treba poduzimati.

Provođenjem propisanih mjera u procjeni rizika poslodavac štiti zdravlje i život radnika i ujedno zadovoljava obveze koje mu nalaže zakonodavstvo.

Sudionici pri izradi procjena rizika i provođenju mjera

Stručnjak zaštite na radu

Stručnjak zaštite na radu mora imati stručnu neovisnost, mora pružati stručnu pomoć poslodavcu (ovlaštenicima poslodavca za zaštitu na radu) te radnicima (povjerenicima radnika za zaštitu na radu) te je upravo iz tih razloga neophodan i nezamjenjiv sudionik u izradi procjene rizika.

Stručnjak zaštite na radu mora donositi odluke u vezi struke i za njih snositi odgovornost, mora profesionalnim, stručnim i odgovornim radom „štititi” poslodavca kao odgovornu osobu za zaštitu na radu te mora brinuti o sigurnosti, zdravlju i životu radnika.

Provođenje učinkovitog unutarnjeg nadzora nad mjerama zaštite na radu potrebnih za kvalitetnu podlogu koja će služiti za izradu procjene rizika za svoj cilj ima poduzimanje aktivnosti za smanjenje mogućih rizika.

Specijalist medicine rada

U postupak izrade procjene rizika mora biti uključen i specijalist medicine rada koji pruža uvid u razinu rizika za nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad.

Procjena rizika također definira potrebu za prethodnim, periodičnim i izvanrednim zdravstvenim pregledima temeljem Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada koje provodi specijalist medicine rada.

Radnik

Procjena rizika je važan izvor informacija za radnika te je upravo iz tog razloga bitno da radnici ili njihovi predstavnici (npr. povjerenik radnika za zaštitu na radu, koordinator povjerenika radnika za zaštitu na radu) sudjeluju u njenoj izradi kao i u provedbi i organizaciji zaštite na radu općenito.

Također je važno napomenuti kako procjena rizika u svakom trenutku treba biti na mjestu obavljanja pojedinih poslova i aktivnosti te da radniku ne smije biti uskraćen uvid u procjenu rizika. U procjeni rizika radnicima su vidljive i lako prepoznatljive opasnosti, štetnosti ili napori u radnom procesu i na njihovom radnom mjestu kao i informacija što im može oštetiti zdravlje i/ili ugroziti život.

Državni inspektorat – inspektor rada/inspektor zaštite na radu

Prilikom kontrole stanja zaštite na radu kod poslodavca inspektor rada/inspektor zaštite na radu provjerava i uspoređuje podatke u procjeni rizika i stvarno stanje u radnom procesu i upravo iz tog razloga je vrlo važno da je procjena rizika uvijek ažurirana/dopunjena sa svim relevantnim i točnim podacima.

Procjena rizika je postupak koji zahtijeva čitav niz tehničkih, tehnoloških, bioloških, psiholoških, medicinskih znanja, uključujući poznavanje različitih radnih procesa, štetnog djelovanja radnih uvjeta i mogućih posljedica na zdravlje radnika itd.

Iz tih razloga za pravilnu i točnu procjenu rizika, odnosno procjenjivanje rizika neophodno sudjelovanje niza stručnjaka iz različitih područja npr. tehničkih znanosti, kemijsko bioloških znanosti, medicinskih znanosti, zbog čega se zaštita na radu prema svojoj definiciji smatra skupom multidisciplinarnih znanosti.

Procjena rizika i pojmovi “opasnost” i “rizik”

Opasnost (engl. hazard) je svojstvo ili sposobnost nekog radnog uvjeta (materijal, oprema, metoda ili postupak rada) da uzrokuje oštećenje zdravlja ili uništenje i oštećenje sredstava rada.

Prema tome, opasnost se definira kao izvor mogućeg oštećenja i označuje mogućnost da određeni radni uvjeti mehaničke, fizikalne, kemijske, biološke i psihološke prirode oštete zdravlje.

Rizik (engl. risk) označuje vjerojatnost da se u radnom procesu prisutna potencijalna opasnost ostvari kao ozljeda ili bolest.

Pojmovi opasnosti i rizika katkad se poistovjećuju, odnosno zamijenjuju.

Opasnost je kvalitativan pojam, a rizik je kvantitativno izražena mogućnost da postojeća opasnost, štetnost ili napor doista i dovodi do oštećenja zdravlja radnika.

Rizik je rezultanta vjerojatnosti nastanka štetnog događaja i težine posljedice tog istog štetnog događaja u obliku ozljede ili bolesti čovjeka ili štete na imovini i okolišu.

Procjena rizika kao cilj ima ispunjavanje sljedećih zadataka:

  • točno utvrđivanje opasnosti, štetnosti i napora,
  • procijenjivanje razine rizika u smislu nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad,
  • određivanje korektivnih i preventivnih mjera za zaštitu zdravlja i života radnika.

Kvalitetna procjena rizika trebala bi dati odgovore na sljedeća ključna pitanja:

  1. Koje opasnosti, štetnosti i napori su prisutne u radnom procesu i koji su im izvori?
  2. Kolika je vjerojatnost stvarne pojave štetnog događaja, ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad u određenom radnom procesu?
  3. Kakvo oštećenje zdravlja odnosno koje ozljede ili bolesti mogu nastati djelovanjem utvrđene opasnosti, štetnosti i napora?
  4. Koliko su bolesti ili ozljede na radu teške i koliko mogu utjecati na radnu sposobnost radnika?
  5. Koliki je procijenjeni rizik od nastanka oštećenja zdravlja?
  6. Koje preventivne i korektivne mjere treba poduzeti?

Prilikom procjene rizika treba se držati ovih načela:

  • Nulti rizik ne postoji.
  • Razina prihvatljivosti rizika nije određena.
  • Ne postoji samo jedan „ispravan“ način provođenja procjene rizika.
  • Procjena rizika mora biti usmjerena na sve aspekte u svezi s radom.
  • Procjena rizika mora obuhvaćati sve osobe koje bi se mogle zateći na mjestu gdje se posao obavlja.
  • Rukovodstvo kao i radnici moraju biti u stanju prepoznati što im može naštetiti na radnom mjestu.
  • Radnici moraju biti uključeni u izradu procjene rizika.
  • Nesreće se ne moraju dogoditi, one se mogu spriječiti.
  • Procjena rizika nije postupak koji se obavi jedanput, već je to trajan proces koji se po potrebi dopunjava ili ponavlja.
  • Procjena rizika mora se obavljati uvažavajući opća načela prevencije.
  • Procjena rizika je proces koji se ne može uspješno provesti bez dobre pripreme i koja nema smisla bez primjene.

Postupak procjene rizika se može provoditi na razini cijele tvrtke, na razini mjesta rada i na razini grupe poslova koje obavlja radnik.

Analiza rizika u cijeloj tvrtki se obično čini kod malih poslodavaca gdje svi zaposleni mogu raditi sve ili većinu poslova u tvrtki.

Međutim, kad postoji više poslova koje ne obavljaju isti radnici, analiza na razini tvrtke ne daje odgovor kojem je riziku pojedini radnik izložen i koje mjere treba poduzeti za pojedinog radnika.

Kod procjene rizika na razini mjesta rada provodi se analiza poslova na pojedinim mjestima rada, pri čemu pojedini radnik može raditi na više mjesta rada.

Procjena rizika daje mjere zaštite za poslove koji se obavljaju na pojedinom mjestu rada, ali neposrednom rukovoditelju ostaje zadatak da sam određuje koje mjere će primijeniti kod kojeg radnika s obzirom na to koje poslove radnik radi.

Zato procjena rizika na razini mjesta rada ne daje krajnji rezultat odnosno mjere za pojedinog radnika, već taj proces mora završiti neposredni rukovoditelj.

Analiza na razini grupe poslova se obavlja uzimajući u obzir sve poslove koje radnik obavlja za poslodavca i koji su utvrđeni ugovorom o radu.

Procjena rizika se obavlja za sve te poslove i zaključci procjene se odnose na konkretnog radnika i na sve mjere koje se trebaju osigurati za tog radnika.

Procjena rizika obuhvaća fazu pripreme, postupak same procjene rizika i fazu primjene mjera koje su proizašle iz procjene.

U fazi pripreme izrade procjene rizika mora se izraditi plan prema kojem će se postupak procjene provoditi.

Poslodavac je prema zakonu obvezan izraditi procjenu rizika, ali kvalitetna i učinkovita procjena rizika se može dobiti jedino ako poslodavac procjenu čini, ne samo da zadovolji zakonsku obvezu, već da stvarno zaštiti radnika koji mu stvara određenu vrijednost.

Zato je jedan od važnih preduvjeta dobre procjene rizika stvarna želja i opredijeljenost poslodavca da se taj posao obavi na stručno kvalitetan način.

U sam postupak procjene treba, osim stručnjaka, uključiti rukovoditelje i radnike, jer oni dobro poznaju radni proces.

Posebno je nužno informirati radnike o izradi procjene rizika i motivirati ih da aktivno u njoj sudjeluju.

Prije samog procjenjivanja rizika potrebno je prikupiti čitav niz podataka na temelju kojih se procjena može učiniti.

Prikupljanje informacija i podataka za izradu procjene rizika temelji se na vlastitom opažanju tijekom obilaska radnog mjesta i provođenja učinkovitog unutarnjeg nadzora zbog potrebe za mjerama zaštite na radu.

Uvidom u dokumentaciju kao što su propisi, tehnološka i organizacijska dokumentacija, stručna literatura, dokumentacija o radnim procesima i procedurama, opremi i materijalima, sigurnosno tehnički listovi, rezultati mjerenja i ispitivanja intenziteta štetnosti, pisane upute, podaci o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima, bolestima vezanim uz rad, bolovanjima, nesrećama ili ozljedama koje su se umalo dogodile, informacije o kvarovima i opasnim događajima, izvješća inspektora ili unutarnjih nadzora.

Postupak procjene rizika obuhvaća nekoliko koraka:

  1. Prepoznavanje opasnosti i opasnih situacija pri kojima se opasnost može realizirati kao posljedica u obliku ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad,
  2. Utvrđivanje karakteristika i učestalosti izloženosti na temelju čega se ocjenjuje vjerojatnost nastanka štetnog događaja,
  3. Procjena vjerojatnosti nastanka štetnog događaja i težine posljedice za zdravlje radnika,
  4. Zaključivanje o razini rizika,
  5. Utvrđivanje mjera za smanjivanje rizika i njihov prioritet.

Sama procjena rizika ne znači poboljšanje ako se njezin rezultat ne provede u djelo, odnosno ne poduzmu mjere koje vode rješenju problema i otklanjanju ili bitnom smanjenju rizika.

Zato nakon što je sam postupak procjene rizika završen slijedi faza primjene, koja uključuje primjenu mjera za zaštitu zdravlja radnika, mjerenje i ocjenu učinkovitosti uvedenih postupaka te kontinuirano revidiranje procjene i njezino usklađivanje sa stanjem na radnom mjestu, što predstavlja sustav praćenja procjene rizika.

Koju metodologiju za procjenu rizika izabrati?

Kvalitetna metodologija za izradu procjene rizika mora omogućiti detaljnu analizu postojećeg stanja i pravilno vrednovanje rizika.

Tako pri analizi stanja treba osigurati sve uvjete za dobru analizu, odnosno osigurati sve potrebne podatke, prepoznati izvore opasnosti, predvidjeti opasne situacije i uzroke mogućih štetnih događaja, utvrditi karakteristike izloženosti i ustanoviti već primijenjene mjere.

Pri vrednovanju rizika metodologija mora omogućiti utvrđivanje vjerojatnosti štetnog događaja, definiranje posljedice i njene težine u obliku ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti vezane uz rad, kvantifikaciju razine rizika, određivanje prioriteta rizika i pripadajućih mjera.

Procjenjivanje rizika obuhvaća nekoliko obveznih koraka:

  • prepoznavanje opasnosti,
  • utvrđivanje karakteristika i učestalosti izloženosti,
  • određivanje vjerojatnosti nastanka i težine ozljeda ili bolesti,
  • procjenjivanje razine rizika i
  • planiranje mjera zaštite.

Prepoznavanje opasnosti

Identifikacijom ili prepoznavanjem opasnosti utvrđuje se priroda opasnosti i tip oštećenja zdravlja koju može izazvati.

U radnim uvjetima, u ovoj fazi procjene rizika nužno je opasnost prepoznati, odnosno uočiti.

Procjena rizika od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih za rad obavlja se s obzirom na mogućnost djelovanja različitih opasnosti, štetnosti i napora.

Opasnosti obuhvaćaju mehaničke opasnosti, padove i rušenja, električnu struju, požar i eksploziju te vruće i hladne tvari.

Štetnosti uključuju kemijske tvari, prašine, biološke štetnosti, buku, vibracije, zračenja, mikroklimatske uvjete i karakteristike rasvjete, a napori obuhvaćaju statodinamičke i psihofiziološke napore.

Dok se opasnosti uvijek realiziraju kao ozljede, štetnosti i napori vrlo rijetko rezultiraju ozljedama, već pretežno završavaju kao profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad.

Utvrđivanje karakteristika izloženosti

U ovoj fazi procjene rizika određuju se karakteristike izloženosti, jer se na temelju njih procjenjuje vjerojatnost nastanka posljedica.

Za to je potrebno znati koja razina štetnosti uzrokuje oštećenje zdravlja i izaziva bolest.

Utvrđivanje karakteristika izloženosti radnika nekoj štetnosti znači procjenu i određivanje razine, učestalosti i trajanja izloženosti.

Potrebno je, gdje god je to moguće, izmjeriti intenzitet štetnosti i uporediti ga s dopustivim koncentracijama za kemijske štetnosti ili s graničnim vrijednostima za fizikalne štetnosti. Ako je riječ o naporima koje nije moguće izmjeriti, kao što je npr. psihičko opterećenje, nefiziološki položaj tijela ili statičko opterećenje, ostaje da se to procijeni.

Ovdje je, osim određivanja intenziteta opasnosti i štetnosti, potrebno utvrditi i trajanje i kontinuitet izloženosti, način i intenzitet rada i mogućnost kontakta štetnosti s ljudskim organizmom.

To znači da je za procjenu rizika važna npr. ne samo prisutnost štetnih kemikalija u radnom procesu, već i koliko dugo radnik radi u onečišćenoj radnoj atmosferi, ima li prekide rada, obavlja li lagan ili teški fizički rad, je li u izravnom kožnom kontaktu sa štetnom tvari i postoji li mogućnost udisanja para, plinova ili prašina.

Određivanje vjerojatnosti nastanka i težine ozljeda ili bolesti

Procjenjivanje razine rizika

Konačni rezultat u procjeni rizika od oštećenja zdravlja jest označivanje rizika konkretnom brojkom.

Razina rizika proizlazi iz vjerojatnosti da opasnost uzrokuje oštećenje zdravlja i iz težine posljedičnog oštećenja zdravlja.

To znači da je potrebno odrediti vjerojatnost da nastane oštećenje zdravlja te vrstu i težinu ozljede, profesionalne bolesti ili bolesti vezane uz rad.

Vjerojatnost nastanka oštećenja zdravlja proizlazi iz kombinacije intenziteta opasnosti i štetnosti, trajanja izloženosti i primjene mjera zaštite, a težina se može iskazivati različitim pokazateljima, kao što su stupanj težine ozljede, kronicitet bolesti, potreba za liječenjem, trajanje privremene spriječenosti za rad, utjecaj bolesti ili ozljede na radnu sposobnost i životnu aktivnost.

Planiranje mjera zaštite

Plan mjera za smanjivanje razine rizika zapravo je zaključak cijelog postupka, pri čemu se prikazuju mjere i obveze koje poslodavac mora provesti da bi otklonio ili smanjio rizik i držao ga pod kontrolom.

Plan mora sadržavati rokove, osobe zadužene za provedbu i način kontrole nad provedbom mjera. Pri planiraju mjera treba poštovati njihov prioritet, važnost i učinkovitost u smanjivanju rizika.

Prioritet u primjeni mjera je:

  1. Uklanjanje opasnosti, tj. zamjena opasnog s neopasnim je najbolja mjera za zaštitu zdravlja.
  2. Zamjenom opasnog s manje opasnim smanjuju se rizik oštećenja zdravlja,
  3. Kolektivne zaštitne mjere su ustvari prostorno odjeljivanje izvora opasnosti kako ne bi djelovala na radnika,
  4. Ukoliko nije moguće učiniti ništa kako štetnost ne bi „došla“ do radnika treba radnika „ograditi“ od tog djelovanja tako da se koristi osobna zaštitna oprema. Kao što je vidljivo osobna zaštitna oprema sigurno nije primarni izbor u odabiru zaštitnih mjera, iako je to često slučaj.

Organizacijske mjere su važne, iako se u praksi ne koriste dovoljno često.

Sastoje se prvenstveno u skraćenju vremena izloženosti tako da se kombiniraju različiti poslovi ili da se radnici rotiraju na pojedinim poslovima.

Mjere koje su vezane uz radnika odnose se na postupanje radnika (osposobljavanje za rad na siguran način, upute za rad, znakovi) i na zdravstveno stanje radnika (preventivni prethodni i periodični pregledi).

Najčešće pogreške prilikom izrada procjena rizika su:

  • Ne uključivanje u procjenu rizika radnike koji imaju praktična znanja o procesu rada koji se procjenjuje,
  • Povjeravanje provedbe procjene rizika osobi koja nije kompetentna obaviti sve potrebne zadatke,
  • Oslanjanje samo na upute za rad bez uključivanja radnika,
  • Ograničavanje samo na kontrolne liste,
  • Zaboravljanje na poslove koje se obavljaju povremeno i rijetko,
  • Zanemarivanje rizika čiji učinci nastaju nakon dugotrajne izloženosti,
  • Izostavljanje pojedinih opasnosti, štetnosti i napora prisutnih na radnom mjestu,
  • Zanemarivanje podataka o ozljedama i bolestima,
  • Nepotpuno procijenjivanje rizika,
  • Ne utvrđivanje trajanja i karakteristike izloženosti,
  • Ne uzimanje u obzir osnovne principe prevencije,
  • Ne konzultiranje ili ne uključivanje radnika u odlučivanje o preventivnim akcijama,
  • Smatranje procjene rizika jednokratnom obvezom,
  • Nedovoljno nadgledanje učinkovitosti mjera.

Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.

Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.

Napori su statodinamički, psihofiziološki, napori vida i napori govora, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.

Procjena rizika iz zaštite na radu

Opasnosti, štetnosti i napori na radnom mjestu – ilustracija

Savjeti za identifikaciju rizika na radu

Kada radite na istom mjestu svaki dan, lako je predvidjeti neke opasnosti, štetnosti i napore, pa evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći identificirati ih!

  1. Provjerite upute proizvođača ili recimo podatke za korištene kemikalije i radnu opremu što može biti vrlo korisno u utvrđivanju opasnosti, štetnosti i napora stavljajući ih u pravi kontekst.
  2. Obratite pozornost na nesreće, nezgode i općenito zdravstveno/liječničku evidenciju zaposlenika vezanu uz pojedino radno mjesto, odnosno postavljene uvjete za pojedino radno mjesto – to često pomaže identificirati manje očite opasnosti, štetnosti i napore.
  3. Uzmite u obzir „nerutinske“ operacije (npr; održavanje, čišćenje ili promjene u proizvodnim procesima).
  4. Ne zaboravite razmišljati o dugoročnim opasnostima štetnostima i naporima za zdravlje (npr; visoke razine buke ili izloženost štetnim tvarima) itd.

Ovisno o vrsti posla kojim se bavite, postoji puno drugih opasnosti, štetnosti i napora koje su relevantne i mogu utjecati na sigurnost i zaštitu na radu, što se direktno reflektira na vaše poslovanje.

Podjela opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom važna kao smjernica za izradu procjene rizika definirana Pravilnikom o izradi procjene rizika

OPASNOSTI NA RADU I U VEZI S RADOM

MEHANIČKE OPASNOSTI

Alati

  • ručni
  • mehanizirani

Strojevi i oprema

Sredstva za horizontalni prijenos

  • prijevozna vozila: automobili, kamioni itd.
  • prijenosna sredstva: viličari
  • samohodni strojevi: bageri, buldožeri itd.

Sredstva za vertikalni prijenos

  • dizalice
  • transporteri

Rukovanje predmetima

Ostale mehaničke opasnosti

OPASNOSTI OD PADOVA

Pad radnika i drugih osoba

  • na istoj razini
  • u dubinu
  • s visine
  • s visine iznad 3m

Pad predmeta

ELEKTRIČNA STRUJA

Otvoreni električni krug

Ostale električne opasnosti

POŽAR I EKSPLOZIJA

Eksplozivne tvari

Zapaljive tvari

TERMIČKE OPASNOSTI

Vruće tvari

Hladne tvari

ŠTETNOSTI NA RADU I U VEZI S RADOM

KEMIJSKE ŠTETNOSTI

Otrovi

  • metali
  • nemetali
  • organski spojevi

Korozivi

  • kiseline
  • lužine
  • drugi korozivi

Nadražljivci

  • lako topivi u vodi
  • slabo topivi u vodi
  • odmašćivači
  • drugi nadražljivci

Zagušljivci

  • inertni
  • kemijski

Senzibilizatori

  • organske prašine biljnog porijekla
  • organske prašine životinjskog porijekla
  • kemijski spojevi alergogenog potencijala
  • termofilne aktinomicete
  • ostali senzibilizatori

Fibrogeni

  • azbest
  • silicijev dioksid
  • ostali fibrogeni

Mutageni

Karcinogeni

Teratogeni

BIOLOŠKE ŠTETNOSTI

Zarazni materijal

Zaraženi ljudi

Zaražene životinje

Opasne biljke

Opasne životinje

FIZIKALNE ŠTETNOSTI

Buka

  • kontinuirana buka
  • diskontinuirana buka
  • impulsna buka
  • ometajuća

Vibracije

  • vibracije koje se prenose na ruke
  • vibracije koje se prenose na cijelo tijelo
  • potresanja

Promijenjeni tlak

  • povišen tlak
  • snižen tlak
  • promjene tlaka

Nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti

  • rad na otvorenom
  • vrući okoliš
  • visoka vlažnost
  • pojačano strujanje zraka
  • hladni okoliš
  • česte promjene temperature
  • nepovoljni učinci umjetne ventilacije

Ionizirajuće zračenje

  • rendgensko zračenje
  • otvoreni radioaktivni elementi
  • zatvoreni radioaktivni elementi

Neionizirajuće zračenje

UV zračenje (A,B,C)

  • toplinsko zračenje
  • mikrovalno zračenje
  • lasersko zračenje
  • elektromagnetsko polje vrlo niskih frekvencija

Osvjetljenost

  • nedovoljna osvjetljenost
  • blještanje

Ostale fizikalne štetnosti

NAPORI NA RADU I U VEZI S RADOM

STATODINAMIČKI NAPORI

Statički: prisilan položaj tijela

  • stalno sjedenje
  • stalno stajanje
  • pognut položaj tijela
  • čučanje, klečanje
  • rad u skučenom prostoru
  • ruke iznad glave
  • ostali statički napori

Dinamički: fizički rad

  • ponavljajući pokreti s i bez primjene sile
  • brzi rad
  • dizanje i nošenje tereta
  • guranje i vučenje tereta
  • težak fizički rad
  • ostali dinamički napori

PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI

Nepovoljan ritam rada

  • rad na normu
  • ritam uvjetovan radnim procesom
  • neujednačen ritam

Poremećen bioritam

  • smjenski
  • noćni
  • produljeni rad

Remećenje socijalnih potreba

  • terenski rad
  • rad na daljinu

Odgovornost za živote ljudi i materijalna dobra

  • rukovođenje
  • upravljanje prijevoznim sredstvima

Visoka vjerojatnost izvanrednih događaja

Otežan prijem informacija

  • zvučni signali i znakovi
  • svjetlosni signali i znakovi
  • buka
  • nedovoljna osvjetljenost

Radni zahtjevi

  • neadekvatni kvantitativni zahtjevi (premalo ili previše rada)
  • premali utjecaj na rad
  • zahtjev za visokom kvalitetom rada
  • izolirani rad
  • monotoni rad
  • komunikacija s osobama

Maltretiranje

  • mobing
  • bulling

Burnout

Ostali psihofiziološki napori

NAPORI VIDA

NAPORI GOVORA

Ukoliko Vam je potrebna usluga izrade procjene rizika molimo ispunite kontakt obrazac: